Natrag
Aqua fons vitae
Sačuvajmo vodu od nas, za nas i za buduće generacije!
| Dan | Odredište | Sadržaj |
| 1. | Karlovac | Karlovac je grad na 4 rijeke. U jutarnjim satima razgled starogradske jezgre u pratnji stručnog vodiča. Nakon razgleda, slijedi vođena tura "4 rijeke" zaštićenim područjem Natura 2000. U sklopu razgleda posjetit ćemo slatkovodni akvarij "Aquatika". Slijedi ručak u restoranu s tradicijskim jelovnikom. |
| Sv. Martin na Muri | Putovanje nastavljamo prema najsjevernijoj hrvatskoj rijeci Muri. Put će nas dalje voditi UNESCO zaštićenim područjem "Rezervatom biosfere", popularno nazvanim "Europska Amazona" uz rijeke Muru, Dravu i Dunav. | |
Put nas vodi po "Najnagrađivanijoj vinskoj cesti na svijetu" uz usputno stajanje za degustaciju autohtonih međimurskih vina (Pušipel, Silvanac Zeleni …). Večera sa tradicijskim jelovnikom uz prezentaciju Međimurske popevke. Radi se o tradicionalnom obliku pjevanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zaštićenim od UNESCO-a kao nematrerijalno kulturno dobro. Smještaj i noćenje. Izvor fotografije: HTZ; Autor: Ivo Biočina
| ||
| 2. | Sv. Martin na Muri | Nakon doručka, obići ćemo repliku mlina na Muri i provozati se nekad tradicionalnim prijevoznim sredstvom na rijekama - skelom. Putovanje nastavljamo prema selu Peklenica koje je ime dobilo po peklu kako su nekada nazivali naftu koja je sama izvirala iz zemlje. Posjetit ćemo spomen park na mjestu izvora za kojeg tvrde da se, doduše bez službenih izvora, još od 1856. nalazi prvo naftno polje u svijetu. |
| Kloštar podravski | Put nas vodi dalje prema Dravskim peskima jedinstvenoj hrvatskoj pustinji koja je 1963. godine proglašena posebnim geografsko-botaničkim rezervatom. Kraća i šetnja i foto stop. | |
| Ferdinandovac / Brodić | Stižemo u selo Brodić smješteno na desnoj obali rijeke Drave gdje ćemo posjetiti Etno imanje obitelji Karlovčan. Šarm starih vremena dočekuje nas u punom sjaju. Nakon obilaska imanja put nastavljamo brodićem po rijeci Dravi u srcu Europske Amazone tijekom kojeg ćete uživati u tradicionalnoj podravskoj trpezi. Krstarenje Dravom završavamo na otoku Križnica smještenim u zaštićenom meandru rijeke Drave. | |
| Suhopolje | Na pola sata vožnje od Križnice stajemo u dvorcu Janković kako bi popili digestiv Gin Mountain Creek i degustirali ručno rađene dizajnerske slastice. | |
| Čađavica | Prije samog kraja putovanja stajemo u bivšem ljetnikovcu Janka Draškovića, danas centru za posjetitelje "Dravska priča" i oporavilište roda. Postav centra za posjetitelje upoznaje goste s područjem u kojemu se nalaze, te kroz različite priče predstavlja izuzetnu biološku raznolikost područja Regionalnog parka Mura-Drava/rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. | |
| Osijek | Smještaj, večera, noćenje. | |
| 3. | Osijek | Polazak prema Parku prirode Kopački rit. |
| Kopački rit | Park prirode Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Može se reći da je to jedan od najvećih zooloških rezervata, mrijestilišta slatkovodne ribe i više od dvije tisuće životinjskih vrsta, dok popis flore za područje Parka prirode sadrži više od 500 biljnih vrsta prema dosadašnjim istraživanjima. Šetnjom po šetnici Bijeli Lopoč dolazimo do pristaništa gdje posjet nastavljamo brodićem po Sakadaškom jezeru. | |
| Karanac | Etno selo Karanac predstavlja središte kontinentalnog turizma koje njeguje tradicijsku kulturu. Šetnja ulicom Zaboravljenog vremena, Baranjska kuća. Ručak na bazi tradicionalnog baranjskog jelovnika. | |
| Đakovo | Putem prema Slavonskom brodu stajemo u ergeli Đakovo. Jedan od najvažnijih i najtrajnijih simbola Đakova i Đakovštine su konji, čiji organizirani uzgoj traje već više od pet stoljeća. „Tradicija uzgoja lipicanaca“ upisana je na UNESCO-ov reprezentativan popis nematerijalne baštine čovječanstva. | |
| Slavonski brod | Dolazak u Slavonski brod u večernjim satima, večera i noćenje. Izvor fotografije: HTZ; Autor: Ivo Biočina
| |
| 4. | Slano/Dubrovnik- Elafitsko otočje | Dan započinjemo ručkom. Nakon ručka ukrcavamo se na brodove te isplovljavamo prema Elafitskim otocima. Večera u tradicionalnom restoranu, noćenje na brodu. |
| 5. | Elafitski otoci | Mali zeleni raj. Mirni otočići, bez gužve, neki i bez automobila, pravo su mjesto za bijeg od vrućine i mase turista. Gastro delicije poput uvijek svježe ribe, nabavljena od lokalnih ribara, kao i rakovi i školjke iz bistrog Jadranskog mora. Povrće i voće su s otoka čiju zemlju još uvijek nije zagadila industrija. Nakon opuštanja na prekrasnim elafitskim plažama, krećemo u posjet jednom od tradicionalnih restorana s mediteranskom prehranom. Nastavak brodom prema Korčuli. |
| 6. | Korčula | Otok Marka Pola. Razgled grada, njegovih znamenitosti, te kuće Marka Pola. Nakon razgleda, uživat ćemo u čarima mediteranske kuhinje zaštićene kao UNESCO nematerijalna baština. Iako je život na otoku oduvijek bio skroman, a takva i ishrana njegovih žitelja, ipak se ovdje razvila ukusna i raznovrsna domaća kuhinja, prilagođena zdravim namirnicama kojih je bilo najviše. Glavna masnoća za pripremu jela domaće je maslinovo ulje. Budući da vina ima u izobilju, ono je značajno u prehrani stanovništva ne samo kao piće nego i začin. Noćenje na brodu. |
| 7.dan | Korčula | Navigaciju nastavljamo prema Hvaru uz stajanje na otočiću Ščedro. |
| Ščedro | Ščedro je zaštićeni park prirode, nenaseljen što ga čini idealnim otokom za bijeg od ljetnih gužvi. Poseban je i po tome što nema struje niti vode, već se koriste gustirne i solarna struja. Uz obilje sunca, mora i plaža na otoku se pruža jedinstveni gastronomski doživljaj u jednom od 5 restorana. Skrovite uvale Ščedra ostavit će vas bez daha. | |
| Hvar | Dolazak u Hvar u večernjim satima. Hvar je otok hedonizma još iz rimskog vremena, renesanse…čiji počeci organiziranog turizma sežu u još XIX stoljeće. Neka vas gužva i šušur ne spriječe da prije večere posjetite izložbu čipki od niti kaktusa agave, koje redovnice izrađuju od 19. st., a koje su uvrštene na UNESCOV popis nematerijalne kulturne svjetske baštine. Noćenje na brodu. Izvor fotografije: HTZ; Autor: Ivo Biočina
| |
| 8. | Hvar | Brodsku vožnju nastavljamo pored Paklinskih otoka prema otoku Biševo i posjet Modroj špilji. |
| Biševo | Modra špilja, nezaobilazni je cilj mongih nautičara. Nalazi se u uvali Balun, na istočnoj strani otoka. Poznavali su je ribari Komiže još od davnina, a od kada je 1884. godine probijen vanjski ulaz kroz koji je moguće ući čamcem, postala je nezaobilazna atrakcija za turiste iz cijeloga svijeta. | |
| Komiža | Na otoku Visu najbolje se jede na hrvatskom dijelu Jadrana.Ovakvu izjavu nećete pročitati samo ovdje, već ćete je čuti od mnogih koji su imali prilike uživati u raznolikoj ponudi restorana i obiteljskih domaćinstava na otoku. Jednostavan način pripreme svježih sezonskih namirnica na otoku Visu koji je izrastao u temeljni princip prepoznatljivosti Visa: srdele na ražnju, svježe ulovljena i neočišćena lignja na žaru, pečene pomidore, balancane i tikvice dio su stoljetnog ribarskog i težačkog jelovnika. Komiža je lokacija na kojoj je uz ostale na Visu sniman film Mamma Mia 2. Noćenje na brodu. | |
| 9 | Park prirode Lastovsko otočje | Nastavak morem prema Parku prirode Lastovsko otočje. Lastovo, carski otok, mjesto je gdje se stoljećima uživa u vinu, maslinovu ulju i mirisima ljekovitog bilja. Od morskih delicija naročito su cijenjene srdele na ražnju, brodet od ugora, carska murina na žaru, a omiljene su lastovske slastice skalice, fritule i kotonjata. Mirisi mora, vina, ulja i borove šume zaokružuju nezaboravan okus Lastova. Uzbudljiv i razigran, a istodobno smirujući pejzaž otočja nudi neprestano otkrivanje kanala, uvala i hridi koje očaravaju. Noćenje na brodu u jednoj od slikovitih uvala. |
| 10 | Mljet | Mljet nazvan Odisejev otok. Mljet je od davnina poznat po vrhunskoj gastronomiji koju su sa sobom donijeli Rimljani, nakon njih su je njegovali opati na Otočiću sv.Marije, dok je danas svojim gostima prezentiraju otočki restorani, pansioni i konobe. Težački jelovnik bio je također slastan, prvenstveno zbog obilja kvalitetne ribe, školjki i drugih morskih plodova. Obilazak Nacionalnog parka Mljet smatra se nezaobilaznim dijelom posjeta otoku uz kupanje u jednoj od najpoznatijih plaža Saplunara - zaštićeni krajobraz. Izvor fotografije: HTZ; Autor: Darko Kešnjer
|
| 11. | Mljet - Slano - Metković | Povratak prema ishodišnoj luci Slano/Dubrovnik.Po iskrcaju s broda, put nastavljamo prema Metkoviću. Smještaj i noćenje. |
| 12. | Metković | Današnje jutro provesti ćemo u dolini i delti rijeke Neretve - zaštićenom ornitološkom rezervatu. Ovo je druga najveća ornitološka lokacija u Europi, uz više od 300 različitih vrsta ptica. Dolinu zovu još i "Hrvatska Kalifornija" zbog velikih nasada mandarina i ostalih mediteranskih kultura. Nezaobilazni dio obilaska je vožnja tradicionalnom neretvanskom lađom, te za ručak brudet od jegulja i žaba. Nakon ručka nastavljamo prema Šibeniku uz stajanje u Omišu, koji je u povijesti uz neretvanske gusare, poznat po Omiškim gusarima. |
| Omiš | Kraća vožnja gusarskim lađama rijekom Cetina od Omiša do Radmanovih mlinica. Degustacija soparnika tradicionalne pite od blitve. Nastavak za Šibenik. | |
| Šibenik | Dolazak, smještaj, noćenje. | |
| 13. | Šibenik i Smiljan | Jutro je posvećeno razgledu grada Šibenika s naglaskom na katedralu Sv. Jakova (UNESCO) i tvrđavu Sv. Nikole (UNESCO). Ručak. Nastavljamo prema Nacionalnom parku Krka koji obuhvaća područje od rijeke Krke do rijeke Čikole sa 7 veličanstvenih sedrenih slapova. Put nas potom vodi u Smiljan, rodnom selu Nikle Tesle gdje posebnu pažnju posvećujemo Teslinoj turbini. Nakon razgleda nastavljamo prema Plitvicama. Dolazak i smještaj. |
| 14. | Plitvička jezera | Dan je predviđen za obilazak gornjih i donjih Plitvičkih jezera. Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1979. godine kao prvo područje u Republici Hrvatskoj i među prvima u svijetu koje je uvršteno na popis prirodnih vrijednosti. Smještaj i noćenje u Karlovcu. |
| 15. | Lonjsko polje | Iz Karolvca put nas vodi u Park prirode Lonjsko polje - jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi poznato kao prostor promatranja ptica uz rijeku Savu. Do danas, zabilježeno je 250 vrsta, od kojih se 134 vrste tu i gnijezde. Roda, crna roda, žličarka i orao štekavac su jedni od poznatijih stanovnika. Posjetiti ćemo i prvo europsko selo roda - Čigoč, selo sa više roda nego stanovnika, uživati u pogledu na graditeljsku baštinu gdje su građevine uklopljene u prirodni okoliš na najbolji mogući način. Tu je i nezaobilazni lonac posavskog čobanca kao tredicijskog specijaliteta. Izvor fotografije: HTZ; Autor: Luka Esenko
|
Naš tim savjetnika vrlo rado će Vam pomoći u organizaciji ovog programa! Javite nam se već sada na info@uniline.hr ili +385 52 39 00 39 - upoznajte Hrvatsku, neka pustolovina počne! | ||
| ||
